|
Zanimljivosti |
|
| Zašto doći u Krk? |
| Ako volite sunce,more i ljetne gužve svakako ćete doći u kolovozu i dobro se zabaviti.
Proljeće i jesen rezervirani su za obilazak mnoštva kulturnih spomenika koje ima Krk kao
stari povjesni grad.
Kad se upoznate sa našim gradom i umorite od šetnji , krenite glavnom starogradskom ulicom DEKUMANOM do križanja s također povijesnom ulicom CARDO i tu ćete naći putokaz kojim ćete doći u našu trgovinu.Osim pašte koju možete kupiti nudimo vam i pizze po vašem izboru te osvježavajuća pića.
|
|
| Je li sva pašta s jajima? |
| Nije.Bio bi to kratak i jasan odgovor,međutim moramo istaknuti zanimljivu činjenicu da je samo 7% ukupne proizvodnje pašte u svijetu,
pašta s jajima.
|
|
| Zašto kupujemo paštu? |
Odgovor može biti jednostavan ali ako vidimo rezultate raznih anketa i istraživanja vidimo da ima puno razloga
zbog kojih to činimo. Evo nekih zaniljivih podataka:
72% ljudi kupuje paštu jer je im je ukusna,
64% jer se lako priprema,
58% ih misli da je lagana hrana,
48% kupaca kupuje jer je ekonomski prihvatljiva,
44% roditelja kupuje jer djeca vole paštu.
|
|
| Tko je izmislio paštu? |
| Prema legendi vjeruje se da je Marko Polo doveo paštu u Italiju putujući s dalekog
istoka u 13. stoljeću.Međutim povijest pašte ide do 4.stoljeća p.n.e. i Etruščana koji
rade nešto slično pašti,a Grčka mitologija spominje prve špagete.
Kulturu jedenja pašte u novije doba su širile kolonijalne sile ,npr. Britanci koji su
paštu dopeljali u Ameriku i otvorili veliko tržište koje su Talijani vrlo brzo osvojili
i razvili se u najjačeg proizvođača pašte na svijetu.
|
|
| Znate li ? |
| Najstariji hrast na Kvarneru nalazi se upravo na Krku. Ima čak 400 godina i time je vjerovatno najstariji stanovnik našega otoka.Visok je 20 metara, a 5 metara je opseg debla. |
|
| Krčka gastronomia |
| Insula Aurea - Zlatni otok, naziv je kojim je Krk, zbog obilja različitih plodova mora i zemlje, nazivan još u antičko doba.
Svježa riba, škampi i drugi rakovi i školjke i danas su nezamjenjivi u domaćoj kuhinji otočana, kao i mnoge vrste priloga od povrća. Sve naravno pripremljeno i začinjeno krčkim maslinovim uljem izvrsne kakvoće.
Blagdanski objed gotovo uvijek će uključiti i jela od domaćeg tijesta (šurlice, makaruni, njoki) s različitim umacima, a posebno je cijenjena i krčka janjetina, domaći ovčji sir i pršut.
Sva se ta izvorna krčka jela nude i na jelovnicima stotinjak otočkih restorana, konoba i drugih ugostiteljskih objekata, koji također pripremaju i nude jela internacionalne kuhinje. Gastro-ponuda jedan je od najjačih aduta krčkog gostoprimstva i turizma.
Otočani će uz to popiti čašu domaćeg vina. Preporučujemo izvorno suho bijelo vino s kontroliranim geografskim porijeklom - Vrbničku žlahtinu.
Od grožđa se pripremaju i različite vrste domaće rakije, s ili bez aromatičnog bilja, koju, prema običaju, uz suhe smokve, otočani nude kao znak dobrodošlice.
|
|
| Povijest Zlatnog otoka |
| Prvi podaci o naseljavanju otoka Krka vezuju otok uz ilirska plemena Japoda i Liburna zatim uz Grke kada otok Krk pripada Elektridskim odnosno Apsirtidskim - danas - Kvarnerskim otocima.
Tragovi Rimljana vode do kraja stare ere i prvih stoljeća nove ere.
Međutim u međuvremenu već potkraj 6. stoljeća započinje naseljavanje hrvata na otok koji postaju apsolutno većinsko stanovništvo.
Na otok Krk je vrlo rano stiglo kršcanstvo pa je vec u 5. st. n. e. formirana i biskupija sa centrom u gradu Krku i prvim poznatim biskupom Andrijom (680.). Hrvati su se doseljavali u rodovima po Kaštelima pa otuda i danas otok ima četiri različita narječja:
Ča, Če, Čo i Ca
Krajem 12 st. javljaju se iz tih rodova i čuveni knezovi Krčki - Frankopani.
To je jedina obitelj na jadranskim otocima koja se razvila do moci u europskim razmjerima - porijeklo vuku iz Vrbnika a svoje su posjede širili i na kopnu: Trsat, Bakar, Kraljevica, Crikvenica, Novi Vinodolski ali i Otočac, Brinje, Modrus itd. pa su Frankopani na vrhuncu svoje moci posjedovali teritorij jednak polovici danasnje Hrvatske.
Neki su knezovi iz ove obitelji bili i hrvatski podkraljevi, banovi. Prvi poznati Frankopan bio je Dujam I (1118.) a posljednji Fran Krsto kojeg je dao pogubiti 1671. car i kralj Leopold Habsburg.
Otok Krk je pao Veneciji u ruke 1480. godine kao posljednji otok na Jadranu, kada je na prijevaru u venecijansko zarobljeništvo odveden knez Ivan Frankopan.
Nakon propasti Frankopana u 15. st. Krk mijenja mnoge vladare od Mlečana preko Francuza, Austro - Ugarske, Italije, Njemačke, Jugoslavije i konačno nakon pet stoljeća otok Krk je ponovno sastavni dio hrvatskog korpusa koji je 1991. godine dobio i svoju državu - Republiku Hrvatsku.
|
|
| Splendidissima civitas Curictarum |
| Splendidissima civitas Curictarum - presjajni grad Krčana, natpis je s antičkog nadgrobnog kamena iz IV. stoljeća. Kako je opisan nekada davno, takav je sjajan ostao i do danas. Za razliku od mnogih drugih mjesta, koja su dolaskom novijeg doba u utrci za profitom zauvijek izgubila dio svoje osobnosti, Krk je uspio sačuvati svoju baštinu i danas je s ponosom predstavlja.
Kamen se pokazao kao odličan čuvar prošlosti, tako je i prvi pisani dokaz o postojanju grada Krka, a možda najstariji natpis u Dalmaciji, onaj koji govori o zidinama grada iz prvog stoljeća prije Krista. U njemu stoji da su zidine proširene u dužini od 111 stopa i visini od 20 stopa, u vrijeme prefekta Taurusa Pataliusa.
Rimljani su pri dolasku u Krk zatekli razvijeni grad; zadržavajući njegov raspored uklapali su svoje sadržaje u već postojeće. Današnje zidine su većinom iz srednjeg vijeka, a samo neki dijelovi, uz franjevački samostan, kaštel i uz obalu potječu iz razdoblja rimskog naseljavanja. U stari grad se ulazi kroz četvera vrata, a Krk se intenzivnije razvio izvan zidina tek u zadnjih nekoliko desetljeća. Grad je oduvijek administrativno i trgovačko središte te je i danas nekoliko većih trgovačkih centara smješteno u novijem dijelu grada. Kao i kod ostalih mjesta na otoku, turizam je odigrao veliku ulogu u najnovijem razvoju te prilagodio način i ritam života njegovim potrebama. |
|
| Zašto Talijane zovemo "paštari"? |
| Nisu slučajno dobili taj nadimak.Naime Talijani proizvode oko 3mil. tona pašte godišnje što je skoro tri puta više od drugoplasiranih Amerikanaca sa 1.2mil. tona godišnje.Među veče proizvođaće još se ubrajaju: Brazil, Rusia, Njemačka, Francuska, Venezuela, Španjolska, Peru itd. Prema konzumaciji pašte pro-capite Talijani su također daleko odmakli ispred svih pratioca sa 28 kg po osobi na godinu, a
donekle ih "prati" Venezuela sa 12.7 kg po osobi.
Dakle, zaključite sami dali su zaslužili nadimak "paštari"?? |
|
| Kako se kuha pašta? |
| Naoko jednostavno, ali kuhanje pašte ima neka neobavezna pravila koja doprinose kvaliteti kuhanja.
Prva stvar je lonac u kome ćemo kuhati paštu. On mora biti čim veći jer bi trebalo 100g pašte kuhati
u litri vode. Sol se dodaje kad voda zakuha i to 10g na litru vode. Vrijeme kuhanja ne može se točno odrediti
jer se vrijeme kuhanja uglavnom razlikuje od vrste do vrste, a i do proizvođača. Povremeno se pašta promiješa
da se ne zalijepi i to najbolje drvenom žlicom. Najbolje ćemo znati kad je pašta kuhana tako da probamo dok se kuha i tako ocijenimo koliko želimo da bude skuhano. Najbolje je kuhati „al dente“, tj. da paštu osjetimo pod zubima, a ne da budu raskuhana ali svako ima svoj ukus. Ulje se dodaje samo kod pašte veće površine kao
ploče za lazanje ili širokih rezanaca da se ne lijepe. Kad je pašta skuhana procijedimo ju i rashladimo hladnom
vodom te poslužimo.
|
|
| Zdrava prehrana |
| Svaka se hrana može pripremiti na različite načine zavisno od
sastojaka kojima se koristimo pa tako se može pripremiti i na
zdraviji ili manje zdravi način. Tako je često mišljenje da pašta
deblja. Naime, to baš nije daleko od istine ako se uzme u obzir koji način pripreme se kod nas koristi. Prema toj teoriji Talijani bi
morali biti najdeblji, a baš i nisu. Za razliku od nas Talijani
koriste lagane umake od povrća i malo parmezana. Kod nas se propagiraju samo brzi umaci na bazi vrhnja koji su naravno zasićeni masnoćama pa nas to deblja.
Da zaključimo, dakle pripremajte paštu sa salsom, pesto genovese, sa tikvicama uz korištenje zdravog tria- peršin, češnjak, maslinovo ulje.
Mi ćemo pokušati naše recepte bazirati na takav način pripreme.
Dobar tek
|
|
| Zašto rastu cijene??!!! |
| stalno se priča da proizvođači dižu cijene svojih proizvoda, pa onda nafta pojeftini, a niko ne spušta cijene itd.Nije svim proizvođačima primarni trošak cijena nafte već sirovina za proizvodnju. Naravno da cjene sirovine rastu ili padaju zavisno od cijena benzina i tako sve u krug i u nedogled.
Problem koji ja uviđam kao najveći trošak i najveći razlog što cijene nisu trajno niže jesu nameti koje plačano trgovcima nebi li došli na policu, a tek sve ostalo što slijedi bolje da i ne nabrajam.Neki će znati o čemu ja.
I kad sve to platiš, moraš se boriti za poziciju.Dosad nitko nije smatrao da bi se trebao promovirati domaći proizvod i time pridonositi vlastitom razvoju.
Najbolje su uvijek pozicjonirani najjeftiniji uvozni proizvodi, ponekad i upitne kvalitete.
Nadam se da će u ovoj krizi i domaći trgovci napokon spoznati da će i oni ovisiti o domaćem proizvodu.Otpuštanja koja se najavljuju mogu se jedino ublažiti zadržavanjem radnih mjesta, a najbliže tome bit ćemo ako budemo spoznali da će nakraju naš domaći proizvod biti najjeftiniji svima iako to stvarno nije.
|
|
| 1.festival Hrvatske tjestenine |
| u sklopu 8. stručnog simpozija gastronomije, turizma i prehrane koji je održan u Vodicama 17.11.2010g, po prvi puta organiziran je i 1. festival Hrvatske tjestenine.
Veliki je napredak za domaće proizvođače skup na kome smo se upoznali sa mnogim zanimljivim podacima o našoj proizvodnji i konzumaciji tjestenine, te mogučnostima za daljnji razvoj.
Veliki broj zanimljivih predavanja, biranje najboljih tjestenina i jela od tjestenine doprinjeli su pozitivnoj atmosferi i želji za daljnjim dokazivanjem i razvojem, a glavni cilj je stvaranje brenda-Hrvatska tjestenina,iako mislim da je još dug put do tog cilja... |
|
|
POSLOVANJE |
Zanatsko trgovački obrt Mariolina iz Krka osnovan je 1993.g. kao obiteljska zanatska radnja za izradu svježe i sušene tjestenine te specifični proizvodi tipičnih za primorje i otoke sjevernog Jadrana. Uz ovu osnovnu djelatnost radnja priprema i razne vrste pizza, sendvića i kolača koje uslužuje u svom prostoru ili dostavlja kupcima na njihov zahtjev. U proteklim godinama nastojali smo kvalitetom proizvoda i uslužnošću osoblja zadobiti svoj dio tržišta.Saznajte više
|
|
